Nasledstvo deluje komplikovano dok ne kreneš kroz proceduru. Vodič kroz osnove zakona o nasleđivanju.
Zakonsko nasleđivanje
Kada nema testamenta, primenjuje se zakonsko nasleđivanje po naslednim redovima.
Prvi nasledni red — supružnik i deca (svako po jednake delove).
Drugi nasledni red — supružnik (1/2) i roditelji ostavioca.
Treći red — dede i babe ostavioca.
Tekst je opšta informacija, ne pravni savet — za konkretne slučajeve konsultuj advokata ili javnog beležnika.
Testament
Svojeručni testament — napisan rukom, datiran, potpisan. Najjednostavniji, ali rizičan ako nije jasan.
Pisani testament pred svedocima — dva svedoka istovremeno prisutna.
Javnobeležnički testament — kod javnog beležnika, najsigurniji.
Sudski testament — pred sudijom, ređi u praksi.
Testament se može opozvati ili izmeniti u svakom trenutku za života ostavioca.
Ostavinski postupak
Pokreće se po službenoj dužnosti ili na zahtev naslednika.
Vodi ga javni beležnik na osnovu izvoda iz matične knjige umrlih.
Utvrđuju se naslednici, sastav zaostavštine, eventualni testament.
Donosi se rešenje o nasleđivanju — pravni osnov za upis u katastar i ostale registre.
Naslednik može da se odrekne nasledstva (npr. zbog dugova ostavioca).
Nužni deo i porezi
Nužni deo — minimum koji pripada bliskim srodnicima (deca, supružnik, roditelji), bez obzira na testament.